Uskrs - Vazam, najveći kršćanski blagdan, spomendan na Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom. Svetkovina mu je pomična i pada u nedjelju između 22. 3. i 25. 4. Neke istočne crkve slave ga po julijanskom kalendaru. Nadnevak njegova svetkovanja bio je dugo predmetom sporenja. U početku kršćanstva koincidirao sa židovskim blagdanom Pashe (u spomen na oslobođenje iz egipatskog sužanjstva; žrtvovanje pashalnoga jaganjca simboliziralo je žrtvu Kristovu). Na Nicejskom saboru 325. određuje se da se Uskrs – Vazam, svetkuje na prvu nedjelju nakon prvoga mladoga mjeseca poslije proljetnoga ekvinokcija.

 

Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje, te je to vrhunac cijele Korizme – Gospodinovo Uskrsnuće. Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće. Zato biti kršćanin znači ponajprije vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarem svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu temeljnu istinu povijesti - Krist je uskrsnuo, s njime i mi neprestano uskrsavamo.

 

U našoj župnoj crkvi, kako i u svim filijalama naše župe, održana je sveta misa Uskrsnuća Gospodnjeg, koju je predvodio župnik, prečasni Branko Šipura, a slavlje su uveličali ministranti, pjevači, čitači i ostali Božji puk.

 

"Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!"

(Lk 24, 5 - 6)